Kao odgovor na ukrajinske napade na narodne republike u Donbasu, ruski predsjednik Vladimir Putin naredio je vojnu akciju. Operacija je u međuvremenu proširena na dijelove Ukrajine, posebno na vojne ciljeve. Pročitajte najnovija dešavanja ovdje.
Ruska delegacija čeka ukrajinske predstavnike u Gomelju do 13 sati po srednjeevropskom vremenu
Lako je ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenskyy odbio bilo kakve razgovore s Rusijom u Bjelorusiji, ruska delegacija će sačekati ukrajinske predstavnike u Gomelju, u Bjelorusiji, do 13 sati po srednjeevropskom vremenu. Ovo je saopštio šef ruske delegacije Vladimir Medinski.
Zelenski sa svoje strane predlaže sastanak u Varšavi, Bratislavi, Budimpešti, Istanbulu ili Bakuu. Odgovara mu bilo koji grad u bilo kojoj zemlji iz kojeg ne lete projektili prema Ukrajini. Tek tada bi razgovori mogli biti pošteni i doprinijeti okončanju rata.
Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko poziva Ukrajinu da sjedne za pregovarački sto. Istovremeno je priznao “dva ili tri raketna napada” na Ukrajinu iz Bjelorusije. Dogodili su se jer je ukrajinska vojska stacionirala tri do četiri raketna diviziona na granici sa njegovom zemljom. On odlučno odbacuje tvrdnje da bi se i bjeloruski vojnici trebali boriti uz Rusiju u Ukrajini: Tamo nema nijednog bjeloruskog patrona.
Zelenski želi da uspostavi legiju stranaca sastavljenu od stranih plaćenika.
Ukrajinski predsjednik Vladimir Zelenski objavio je u nedjelju rano ujutro da njegova zemlja planira uspostaviti “međunarodne” snage sa “dobrovoljcima” iz inostranstva:
“Ovo će biti ključna demonstracija vaše podrške našoj zemlji.”
Mogući slučaj savezništva: Istočne države NATO-a aktiviraju član 4. Sjevernoatlantskog ugovora
Zemlje članice NATO-a Poljska, Estonija, Letonija i Litvanija pokrenule su član 4 NATO-a da započne konsultacije unutar alijanse o ruskoj intervenciji u Ukrajini.
“Stranke će se međusobno konsultovati ako, po mišljenju bilo koje strane, postoji prijetnja integritetu teritorije, političkoj nezavisnosti ili sigurnosti bilo koje strane”, stoji u članu 4. Sjevernoatlantskog ugovora.
Kako se navodi na web stranici NATO-a, konsultacije po članu 4 mogu dovesti do kolektivne akcije 30 država članica.
Član 4 pozivan je šest puta od osnivanja saveza 1949. godine, navodi se na web stranici. Nedavno je Turska pokrenula članak 4 u februaru 2020. nakon što je desetine turskih vojnika ubijeno u napadu snaga sirijske vlade u područjima sjeverne Sirije pod kontrolom opozicije.
Turska se u prošlosti pozivala na članak o konsultacijama četiri puta: 2003. godine, kada je Turska zatražila pomoć od alijanse da zaštiti svoj narod od prelivanja iz rata u susjednom Iraku dva puta 2012. godine nakon što je turski ratni avion oboren u sjevernoj Siriji i turski civili ubijeni u sirijskom granatiranju 2015. za ažuriranje Alijanse o njihovom odgovoru na terorističke napade u zemlji.
U dvije od ovih prilika, NATO je odgovorio vojnom pomoći. Na primjer, 2012. godine poslala je raketne baterije Patriot za zaštitu od sirijskih napada, a 2003. godine avione i raketne baterije u jugoistočnu Tursku na granici s Irakom.
Nakon početka sukoba u Ukrajini, Poljska se također pozvala na član 4, što je dovelo do sastanka i naknadnih napora Sjevernoatlantske alijanse da se zajedno suprotstavi bilo kakvim prijetnjama.
Međutim, član 4. još uvijek ne pokreće član 5. Sjevernoatlantskog ugovora, prema kojem se napad na jednog saveznika smatra napadom na sve.
Putin zahvaljuje ruskim specijalnim snagama na njihovim “herojskim naporima” u Ukrajini
Ranije je Rusija formalno priznala Narodnu Republiku Donjeck (DPR) i Lugansk (LNR) zbog pojačanog granatiranja njihove teritorije od strane kijevskih snaga. Nakon zahtjeva za pomoć DPR-a i LNR-a, Moskva je pokrenula vojnu operaciju u Ukrajini s ciljem neutralizacije vojnih kapaciteta Ukrajine preciznim udarima.
Ruski predsjednik Vladimir Putin sada je izrazio posebnu zahvalnost specijalnim snagama Ruske Federacije koji su na dužnosti u Ukrajini.
“Želim da se zahvalim komandi, osoblju i veteranima specijalnih snaga na njihovoj lojalnosti zakletvi i na njihovoj besprijekornoj službi u ime ruskog naroda i naše velike otadžbine”, naveo je ruski lider u izjavi koju je objavio Kremlj. na Dan specijalnih snaga koji se obilježava 27. februara svake godine od 2015. godine.
Putin je podsjetio da su specijalci u više navrata pokazivali spremnost da efikasno i kompetentno djeluju u najtežim uslovima i rješavaju najteže i najodgovornije zadatke.
Ruski predsednik je istakao one koji ovih dana “herojski ispunjavaju svoju vojnu dužnost u okviru specijalne operacije podrške narodnim republikama u Donbasu”.
„Vama i vašim najmilijima želim sreću, uspeh i sve najbolje“, zaključio je Putin svoju izjavu. Saopćenje je uslijedilo nakon Putinovog pokretanja “specijalne vojne operacije” 24. februara s ciljem “demilitarizacije i denacifikacije” zemlje, nakon neuspjelih pregovora s Ukrajinom.