Biskupski grad Köln slavi se kao kosmopolitski grad i dopušta reputaciju mujezina. Svakog petka džamije u Kelnu sada mogu pozivati na molitvu između 12 i 15 sati. Gradonačelnik govori o različitosti. Kritičari smatraju da dozvola ne promovira integraciju.
U vrijeme kada su bogomolje morale ostati zatvorene u okviru mjera pandemije, džamijama u Sjevernoj Rajni-Vestfaliji bilo je dozvoljeno pozivati na molitvu. Nakon što je vjernicima dopušteno da se ponovo okupe na molitvu, nastala je nova rasprava o tome treba li postojati opća dozvola.
Islamski ezan, nazvan ezan (najava), obično zvuči pet puta dnevno na arapskom. U ranija vremena za to su se često koristili slijepi ljudi. Zato što su se sa tornjeva džamija mogla vidjeti mjesta na kojima su boravile žene. Ezan je shvaćen kao obavezan poziv na molitvu.
U Kelnu postoji ukupno 35 džamija. Sada im je dozvoljeno da pozivaju na molitvu pet minuta, čak i samo petkom između 12 i 15 sati. Odobrenje u početku vrijedi dvije godine.
Je li to znak različitosti ili zahtjev za vjerskom moći? Kritičari naglašavaju da se muslimanski ezan “Allahu Akbar” (Bog je veći), koji često odzvanja s munare, ne može uporediti s zvonjenjem crkvenih zvona. Na kraju krajeva, crkve će samo bez riječi pozivati na molitvu i neće širiti nikakve vjerske “ideologije”.
Vjerovatno najpoznatija džamija izvan granica grada je DİTİB džamija u okrugu Ehrenfeld. Izgrađen od Tursko-islamske unije Instituta za vjeru (skraćeno DİTİB), može primiti do 1.200 ljudi. Zgrada ima dva minareta visoka 55 metara. Postoji sumnja da se džamija u Ankari koristi za promicanje političkih interesa Turske. Zgrada je svečano otvorena 2018. Kritičari su se na otvaranju vidjeli potvrđenim, jer je tada turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan dao adresu. Tada je rekao:
“Ova džamija je turska zajednica pokazala da je neodvojivi dio ovog društva i ove zemlje, te očekujemo da će i drugi njemački gradovi pokrenuti slične projekte.”
Gradonačelnica Kelna, Henriette Rieker, nije pozvana. Volela bi da uputi nekoliko reči vernicima. Ali ona pozdravlja sada dozvoljenu reputaciju mujezina u Kelnu kao postignuće. Na Twitteru piše:
“Mnogo rasprava o modelu projekta Muezzin-Ruf. Keln je grad (vjerske) slobode i različitosti. Oni koji stignu na glavnu željezničku stanicu dočeka ih katedrala i prate ih crkvena zvona. Mnogi stanovnici Kelna su muslimani. Poziv mujezina za mene je znak poštovanja. “
Stručnjak za integraciju Ahmad Mansour protivi se tome i skeptičan je prema modelu projekta:
“Operateri džamije žele vidljivost. Oni slave mujezina kao pokazatelj moći nad njihovom raznolikošću.”
Broj muslimanskih vjernika u Njemačkoj je između 5,3 i 5,6 miliona ljudi. Najveći udio (45 posto) ima turske korijene, oko 27 posto dolazi s Bliskog istoka i sjeverne Afrike, a slijedi ih 20 posto iz jugoistočne Europe. Osim povećanja broja muslimana koji žive u Njemačkoj, izbjeglička kriza dovela je i do promjene udjela zemalja porijekla. Povećao se udio sa Bliskog istoka. Pozivanje mujezina nije dobrodošlo u svim pretežno muslimanskim zemljama. U Islamskoj Republici Iran, nekretnine udaljene od ezana obično su traženije i skuplje.