Američki predsjednik javno je obećao pružiti vojnu pomoć ostrvskim vlastima. To bi dodalo novu dimenziju naporima SAD za Tajvan. Ali Bijela kuća je kasnije odustala i pozvala se na postojeće zakonske propise.
Američki predsjednik Joe Biden najavio je na javnom događaju koji je prenosio CNN da će SAD stati uz Tajvan u slučaju kineskog napada. Takođe se hvalio navodnom moći američke vojske:
●”Kina, Rusija i ostatak svijeta znaju da imamo najjaču vojsku u svjetskoj istoriji.”
Na pitanje da li će Sjedinjene Države braniti Tajvan ako Peking napadne, rekao je:
●”Da, imamo obavezu da to uradimo.”
Iako SAD neće tražiti sukob s Kinom, on je pozvao kinesko rukovodstvo da shvati “da nećemo napraviti korak unazad, da nećemo mijenjati svoje pozicije”.
Do sada nije bilo eksplicitnog obećanja SAD Tajvanu da će ga braniti vojno.
Međutim, naknadna izjava Bijele kuće pokrenula je pitanja o Bajdenovim izjavama. Njegove izjave ne bi predstavljale odstupanje od dosadašnje politike. “Zakon o odnosima sa Tajvanom” iz 1979. godine regulisao bi odnose sa ostrvskim vlastima. SAD će nastaviti da pomažu Tajvanu da ostvari svoje pravo na samoodbranu i odbrani se od jednostranih pokušaja da se promijeni status quo.
Narodna Republika je odmah odgovorila na Bajdenove izjave. Glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova Wang Wenbin rekao je:
●”Kina neće praviti kompromise kada su u pitanju njeni fundamentalni interesi kao što su suverenitet i teritorijalni integritet.”
Pitanja u vezi sa Tajvanom, njegovim unutrašnjim poslovima u Kini. Peking neće tolerisati miješanje u sljedeće:
●Tajvan je neodvojivi dio kineske teritorije.
Wang je pozvao SAD da djeluju i govore “razborito” u svojoj politici prema Tajvanu i da se suzdrže od jačanja snaga za nezavisnost na ostrvu. To bi narušilo odnose između Pekinga i Washingtona.
Kao dio politike jedne Kine, Kina smatra Tajvan kineskom provincijom. To je i preovlađujuće mišljenje prema međunarodnom pravu. SAD su se zvanično obavezale na ovaj princip 1970-ih – kao i tajvansko rukovodstvo ranih 1990-ih. Međutim, postoje razlike u pogledu tačnog tumačenja principa jedne Kine.
Tajvan je vekovima bio deo Kineskog carstva. Nakon poraza u kineskom građanskom ratu, nacionalisti pod Chiang Kai-shekom su se povukli na ostrvo 1949. godine, gdje su proglasili “Republiku Kinu”.