Osmanski predsjednik Turske ima viziju ujedinjenja o tursko-muslimanskom koridoru kroz Evroaziju. Cilj Turske je povezivanje enklave Nakhichevan s Azerbejdžanom putem transportnog koridora Sangesur. Time se želi stvoriti direktna veza preko Kaspijskog mora na istoku sa centralnom Azijom.
Napeta situacija između Azerbejdžana i Irana došla je do posljednjih dana nakon što je Iran pokrenuo vojni manevar velikih razmjera na granici s Azerbejdžanom. Iranska vojna vježba uslijedila je nakon zajedničke vježbe turske, azerbejdžanske i pakistanske vojske u Bakuu. Potencijal eskalacije s Iranom nikada nije bio tako visok od osnivanja Azerbejdžana kao sada. Čini se da su dvije države na putu konfrontacije od rata u Nagorno-Karabahu 2020.
Rat u senki između Irana i Izraela odavno je dostigao novi nivo eskalacije otkad je Azerbejdžan sve više tražio približavanje Izraelu, najvećem iranskom suparniku. Teheran vjeruje da je Azerbejdžan odavno postao utočište izraelske tajne službe u regiji. Iran je, preko svojih saveznika Hezbolaha i Asadove vlade u Siriji, već odavno opkolio Izrael na svojoj granici. I Izrael isto tako očito radi na otvaranju novog fronta protiv Teherana na iranskoj granici.
Iran je više puta optužio Azerbejdžan da je uz pomoć Turske preselio džihadističke plaćenike iz Idliba. Tokom rata u Nagorno-Karabahu, francuski predsjednik Macron također je u oktobru 2020. zatražio od turske vlade pojašnjenje preseljenja džihadističkih boraca iz Sirije u Nagorno-Karabah.
Napetosti između Irana i Azerbejdžana nedavno su eskalirale nakon što je Azerbejdžan počeo puniti iranske kamione na putu kroz južnu Armeniju koji je na nekim mjestima prelazio azerbejdžansku teritoriju. Početkom oktobra 2021. godine nekoliko iranskih vozača kamiona na putu za Armeniju preko Azerbejdžana zaustavljeno je i uhapšeno. Iranski vozači zaustavljeni su u spornim područjima koja je Azerbejdžan povratio u posljednjem ratu za Nagorno-Karabah.
Međutim, nove napetosti na Kavkazu sada poprimaju novu dimenziju. Budući da je pomak u geopolitičkim blokovima moći i savezima na Bliskom i Srednjem istoku očito popraćen pretpostavljenim pokušajem promjene karte u regiji. Pokušava se povezati transportni koridor Sangesur s enklavom Nakhichevan s Azerbejdžanom. Iran je nedavno upozorio na promjene granica na Kavkazu.
Ankara se 2015. godine ponudila kao polazište za „srednji koridor“ koji se proteže kroz Kavkaz i centralnu Aziju kako bi označio novu rutu između Kine i Evrope kao dio Novog puta svile. Turski 7.500 kilometara istočni i zapadni centralni trans-kaspijski koridor ambiciozan je projekt koji se odvija paralelno sa sjevernim koridorom Novog puta svile, koji povezuje Kinu s Europom.
Ključna uloga Turske u pobjedničkom ratu Azerbejdžana protiv Armenije 2020. otvorio je put Erdoganu da udahne novi život Srednjem koridoru. Dio Sporazuma o Nagorno-Karabahu predviđao je izgradnju transportnog autoputa kroz ovo područje za transport robe i ljudi iz Turske preko azerbejdžanske eksklave Nahičevan i Armenije do zaleđa Azerbejdžana.
Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan dosljedno širi svoju sferu utjecaja unutar granica bivšeg Osmanskog carstva. Druga komponenta njegove geopolitičke strategije je obnova takozvanih “velikih Turana” u azijskim regijama koje govore turski. Kao dio ove politike, ima se vizija o tursko-muslimanskom koridoru kroz Evroaziju. Cilj Turske je povezati Nahičevansku enklavu s Azerbejdžanom putem transportnog koridora Sangesur – kako bi se stvorila direktna veza preko Kaspijskog mora na istoku sa centralnom Azijom. “kapija Turske”
U to vrijeme, jermenski premijer Nikol Pašinjan podvukao je da se u trilateralnoj deklaraciji od 9. novembra 2020. neće spominjati ni “Sangesur” ni riječ “Koridor”, te da se sporazum odnosi samo na oslobađanje regionalne komunikacije.
Turska također vidi koridor sjever-jug koji su razvili Iran, Rusija i Indija kao mogući izazov za turske ambicije. Iako je Turska i sama članica ovog projekta. Međutim, nema garancija da će se megaprojekt odvijati kroz tursku teritoriju. Pakistan i u tom pogledu dijeli sigurnosne zabrinutosti s Turskom. Na kraju krajeva, njegova rivalska Indija je ko-dizajner koridora sjever-jug.
U pozadini novih tenzija između Irana i Azerbejdžana, ruski ministar vanjskih poslova Lavrov je na zajedničkoj konferenciji za novinare sa svojim iranskim kolegom u Moskvi naglasio da se Rusija protivi bilo kakvom proširenju vojnih aktivnosti i vojnih vježbi s provokativnim karakterom s obje strane. Što se tiče uplitanja stranih država u Kaspijsku regiju, Lavrov je rekao da Konvencija o pravnom statusu Kaspijskog mora mora stupiti na snagu što je prije moguće. Time bi se izričito zabranilo prisustvo oružanih snaga iz ne-kaspijskih država na Kaspijskom moru. Lavrov je tako signalizirao da će se Rusija ubuduće izjasniti protiv vojnog prisustva Pakistana i Turske na Kaspijskom moru.
Nakon što je Zapad pobjegao iz Afganistana, Rusija se zalaže za jače evroazijsko partnerstvo. U tom smislu, Turska može proširiti svoj utjecaj u regiji. Kada se izričito distancira od NATO -a i integrira u euroazijske projekte poput Šangajske organizacije za saradnju (SCO) na osnovu konsenzusa.