Federalno ministarstvo pravde poduzelo je korake protiv glasničke službe Telegram. U pozadini nedostaju informacije koje su potrebne prema Zakonu o mrežnoj provedbi (NetzDG). Ministarstvo je sada poslalo dva pisma sa saslušanjem kompaniji koja se trenutno nalazi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
Operateri aplikacije optuženi su da nemaju jasan postupak za prijavu potencijalno kriminalnih priloga – tj. Priloga koji sadrže govor mržnje, uvrede, prijetnje,informacije o Kriminalnim radnjama nasiljem ili govor mržnje – i da nisu imenovali ovlaštenog primatelja. Kompaniji prijete novčane kazne. “FIRMA sada ima priliku dati izjavu”, objašnjava Rabea Bönnighausen, odgovorini za medije Federalnog ministarstva pravde i zaštite potrošača.
Aplikacija Telegram postaje sve popularnija među korisnicima Kriminala posljednjih godina. S jedne strane, jer se aplikacija već dugo smatra sigurnijom u smislu zaštite podataka. S druge strane, aplikacija je poznata po tome što jedva briše ili blokira račune. Ali to je dovelo i do činjenice da je aplikacija sada svojevrsno “utočište” i organizaciona platforma za ekstremističke ideje, jer su mnogi od tih aktera ranije bili zabranjeni s drugih platformi. Cilj postupka pokrenutog protiv Telegrama sada je učiniti aplikaciju odgovornijom. Do sada na dobavljača usluga nije utjecao Zakon o provedbi mreže, jer je to bila čista messenger usluga. Međutim, u međuvremenu je Telegram proširen na takav način da se aplikacija može smatrati društvenom mrežom – što znači da i ona potpada pod NetzDG i mora udovoljavati zahtjevima koji su u njoj postavljeni, O kriminalu .
Zakon o provedbi mreže odgovor je na sve veći zločin iz mržnje na društvenim mrežama. Zakon koji je stupio na snagu 2017. godine, a ponovo će se ažurirati 2020. godine, već je kritiziran kada je uveden. Njegova je svrha spriječiti takozvani zločin iz mržnje na Internetu. Sadržaj koji je kriminalan, diskriminirajući, uvredljiv, podmetan ili potiče na nasilje treba identificirati i izbrisati što je brže moguće, a autore treba procesuirati.
Međutim, kritičari se žale da zakon podstiče ograničenja slobode izražavanja. Razlog: Operateri platforme podliježu strogim kaznama ako ne izbrišu odgovarajući sadržaj. Prema kritičarima, to može dovesti do činjenice da se iz predostrožnosti briše znatno više nego što bi zapravo bilo kažnjivo. U intervjuu za Süddeutsche Zeitung u martu 2020., naučnik za medije prof. Wolfgang Schulz, da posebno u slučaju složenijih krivičnih djela poput uvrede, ova opasnost postoji kada operateri platforme “iznenada moraju unaprijed odlučiti dobro i nepravdu” kao zamjenici. Kada je zakon uveden, kritike su stigle od Njemačkog udruženja novinara, od “Reportera bez granica” i od specijalnog predstavnika Ujedinjenih nacija.
Budući da se trenutni postupak protiv Telegrama odnosi samo na optimizaciju postupka prijavljivanja potencijalno problematičnog sadržaja Kriminalnih radnji i imenovanje ovlaštenog primatelja, trenutno se ne očekuju trajne posljedice po slobodu izražavanja na platformi.