Turska lira je pala na samo 14 dolara za američki dolar i u utorak dosegla nove najniže vrijednosti u odnosu na euro, zaokružujući istorijski mjesec prodaje nakon što je predsjednik Tayyip Erdogan ponovo podržao agresivno smanjenje kamatnih stopa uprkos raširenim kritikama i rastućoj inflaciji.
Lira je pala za čak 8,6% na dolar, što je pojačano nakon oštrih komentara američkih Federalnih rezervi, naglašavajući rizike za tursku ekonomiju i za Erdoganovu vlastitu političku budućnost.
Lira je završila pad od 4,6% za dolar, na 13,415 i 15,2809 za evro.
Valuta je izgubila oko 45% svoje vrijednosti do sada ove godine i 28,3% samo u novembru, što je naglo smanjilo zarade i štednju Turaka, smanjilo kućne budžete, pa čak i ostavilo ih da pronađu neke uvozne lijekove.
Mjesečna rasprodaja bila je među najvećim valutama ikada i pridružuje se kriznim 2018., 2001. i 1994. za veliku tržišnu ekonomiju u nastajanju.
Do pada u utorak došlo je kada je Erdogan, peti put za manje od dvije sedmice, branio monetarno popuštanje koje je većina ekonomista nazvala nepromišljenim.
U intervjuu za državnu televiziju TRT, Erdogan je rekao da “nema povratka” od novog pravca politike.
“Videćemo da će kamatne stope značajno pasti i da će doći do poboljšanja deviznih kurseva pred izbore”, rekao je on.
Pod pritiskom Erdogana, centralna banka je od septembra smanjila kamatne stope za 400 baznih poena na 15 odsto, a očekuje se da će ponovo smanjiti u decembru. Sa inflacijom blizu 20%, realne stope su duboko negativne.
Kao odgovor, opozicija je pozvala na hitnu promjenu politike i vanredne izbore. Zabrinutost za kredibilitet centralne banke zahvatila je još jedan udarac u utorak nakon što je rečeno da je visoki zvaničnik napustio svoju funkciju.
“Ovo je opasan eksperiment koji Erdogan pokušava provesti i tržište ga pokušava upozoriti na posljedice”, rekao je Brian Jacobsen, viši investicijski strateg, rješenja za više sredstava u Allspring Global Investments.
“Uvoz će vjerovatno poskupjeti kako lira pada, što će pogoršati inflaciju. Strane investicije bi mogle biti uplašene, što bi otežalo finansiranje rasta. Kreditne promjene cijene su u većem riziku od neizvršenja obaveza”, dodao je on.
“Investitori postaju sve nervozniji… To je otrovan napitak.”
Turske petogodišnje swap kreditne obaveze, trošak osiguranja od državnog neizmirenja obaveza, skočile su za 6 baznih poena sa blizu 510 baznih poena u ponedjeljak, najviše od novembra 2020., prema IHS Markitu.
Spredovi na sigurno utočište američkih obveznica su se proširili na 564 bps, ujedno i najveće u godini. Oni su porasli za 100 bps u odnosu na ranije ovog mjeseca.
ERDOGAN: “NEMA NAZAD”
Turska ekonomija porasla je 7,4% na godišnjem nivou u trećem kvartalu, prema zvaničnim podacima objavljenim u utorak, podstaknuta maloprodajnom potražnjom, proizvodnjom i izvozom.
Erdogan i drugi vladini zvaničnici naglasili su da bi, iako bi moglo doći do pada cijena neko vrijeme, monetarni stimulansi trebali potaknuti izvoz, kredite, radna mjesta i ekonomski rast.
Ekonomisti kažu da će depresijacija i ubrzana inflacija – za koju se očekuje da će iduće godine dostići 30% zahvaljujući velikim dijelom devalvaciji valute – poremetiti Erdoganov plan. Praktično sve druge centralne banke podižu stope ili se spremaju da to učine.
Erdogan je predvidio da će se inflacija smiriti i da će se tekući račun sljedeće godine pretvoriti u suficit.
“Neki ljudi ulažu napore da izgledaju slabi, ali ekonomski pokazatelji su u vrlo dobrom stanju”, rekao je Erdogan. “Naša zemlja je sada na tački koja može razbiti ovu zamku, nema povratka.”
“Turska neće živjeti u zamci deviznog kursa, inflacije i kamatnih stopa,” dodao je on.
Reuters je izvijestio, pozivajući se na izvore, da je Erdogan ignorirao apele posljednjih sedmica, čak i unutar svoje vlade, da preokrene politiku.
Izvor iz centralne banke rekao je u utorak da je izvršni direktor odjela za tržišta banke Doruk Kucuksarac napustio svoju funkciju i da ga je zamijenio njegov zamjenik Hakan Er.
Kučuksarac nije odmah odgovorio na zahtjev za komentar.
Bankar koji je zatražio anonimnost rekao je da je Kučuksarčev odlazak dodatni dokaz “erozije i devastacije” institucije nakon ovogodišnje masovne remonta rukovodstva i godina političkog uticaja na politiku.
Erdogan je u oktobru smijenio tri člana odbora za monetarnu politiku. Guverner Sahap Kavcioglu imenovan je na tu funkciju tek u martu nakon što je predsjednik otpustio svoja tri prethodnika u posljednje 2-1/2 godine zbog političkih neslaganja.
Novembarski podaci o inflaciji biće objavljeni u petak, a anketa predviđa da će ona porasti na 20,7% godišnje, što je najviši nivo u tri godine.